Idealna liturgijska glazba?

Od 19. do 20. lipnja 2015. organizirali smo u dominikanskom samostanu u Krakovu popularno-znanstveni skup o liturgijskoj glazbi. Liturgijska glazba nešto je što bi trebalo zanimati sve vjernike, ne samo crkvene glazbenike. Svatko tko sudjeluje u misi susreće se s liturgijskom glazbom. Neki čak i ne znaju da je ono što čuju na misi liturgijska glazba.

Idealna liturgijska glazba?

Odlučili smo organizirati forum na kojem bismo raspravljali o odabranim temama iz tog područja i predstavili dobre uzore liturgijske glazbe. Slušali smo prikaze obrađivanih žanrova i načina njihove interpretacije. Čuli smo koncert vokalnog sastava Jerycho, koji se služi tradicionalnim izričajem liturgijskog pjevanja. Nastupi različitih sastava ilustrirali su predavanja i rasprave. Tako se skup nije ograničio na teoriju, nego je trebao pomoći u traženju i razvijanju dobrih uzora.

  • Program bloka

    16:00–16:15 Otvorenje
    16:15–17:00 M. Bornus-Szczyciński, Schola Cantorum Minorum Chosoviensis: Gregorijansko pjevanje na poljskom
    17:00–17:45 T. Grabowski OP, SCMC: Ritam gregorijanskog pjevanja u dominikanskim izvorima
    17:45–18:00 Stanka

  • O bloku

    Prvi dan skupa bio je posvećen glazbi srednjovjekovnog podrijetla: gregorijanskom pjevanju, srednjovjekovnoj monodiji i zbirci Cantigas de Santa Maria. Marcin Bornus-Szczyciński i Schola Cantorum Minorum Chosoviensis predstavili su gregorijanske skladbe prilagođene poljskom jeziku. Čuli smo niz misnih proprija iz Graduale Triplex pjevanih na poljskom umjesto na latinskom. M. Bornus-Szczyciński već tri godine radi na prijevodu gregorijanskih misnih pjevanja na poljski. U svom radu – koji mnogi smatraju kontroverznim – nastoji prevesti skladbe tako da, bez promjene izvorne melodije, nose tekst koji točno odgovara latinskom izvorniku. Uvjeren je da uporaba narodnih jezika u redovitom obliku rimskog obreda zahtijeva i prijevod tekstova misnih pjevanja; inače ćemo izgubiti priliku da se gregorijanskim pjevanjem služimo šire nego danas. U drugom predavanju o. Tomasz Grabowski OP prikazao je reformu liturgijskog pjevanja koju su dominikanci poduzeli u 13. stoljeću. Oslanjajući se na izvore iz rane povijesti Reda – osobito na Komentar Konstitucija Reda blaženoga Humberta iz Romansa, Prototip dominikanske liturgije i 25. poglavlje traktata De musica Jeronima Moravskog – predstavio je vjerojatna pravila ritma kvadratne notacije koju su dominikanci uveli u svoje knjige. Primjer koji je ilustrirao predavanje otpjevala je Schola Cantorum Minorum Chosoviensis iz Chorzówa.

  • Program bloka

    18:00–18:45 Magdalena Sendor, Floripari: Cantigas de Santa Maria na poljskom i njihov ritam
    19:00–20:00 Koncert sastava Jerycho: Cantus planus multiplex
    20:15–22:00 Panel-rasprava: Što učiniti da koralno pjevanje postane (prvo) pjevanje Crkve? Moderator: T. Grabowski OP. Gosti: M. Bornus-Szczyciński, S. Witkowski, S. Ferfoglia, M. Sławecki, B. Izbicki

  • O bloku

    U posljednjem predavanju toga dana Magdalena Sendor govorila je o nastanku, značaju i poljskom prijevodu Cantigas de Santa Maria. Kao autorica prijevoda istaknula je poteškoće koje prevođenje donosi. Ansambl Floripari izveo je tri dosad prevedene kantige. U listopadu prethodne godine Dominikanski liturgijski centar započeo je suradnju s M. Sendor i ansamblom Floripari radi izdavanja CD-a i pjesmarice s kantigama u poljskom prijevodu. Cilj je projekta ponuditi nove hodočasničke pjesme koje će se moći pjevati na hodočašćima na Jasnu Goru. Skladbe izvedene tijekom skupa uvjerile su sve sudionike da je projekt ne samo zanimljiv nego i vrlo uspješan. Toga smo dana mogli čuti i koncert ansambla Jerycho, čiji je repertoar činilo više od desetak kasnosrednjovjekovnih skladbi. Većina ih je bila nadahnuta gregorijanskim pjevanjem ranijih razdoblja, premda snažno izmijenjena dodanim harmonijama ili umetnutim kasnijim melodijama. Na kraju dana o. Tomasz Grabowski OP vodio je panel s predavačima skupa M. Bornus-Szczycińskim i M. Sławeckim te sa S. Witkowskim, B. Izbickim i S. Ferfogliom. Nažalost, unatoč sat i pol dugoj raspravi pokazalo se da nema dovoljno vremena za sva pitanja koja su otvorili predavači i sudionici rasprave. Jedno ipak nije bilo upitno. Što učiniti da gregorijansko pjevanje ponovno postane prvo pjevanje Crkve? Na tako postavljeno pitanje panelisti su – s manjim ili većim dopunama – složno odgovorili: u liturgiji treba više pjevati.

  • Program bloka

    8:30–9:15 B. Izbicki: Narodno pjevanje u liturgiji
    9:15–10:00 R. Maciejewski: Kako uskladiti rad orguljaša s pjevanjem naroda?
    10:00–10:15 Stanka
    10:15–11:00 B. Matusiak OP, Collegium Palestrinæ: Veliki majstori klasične glazbe – u službi liturgije ili na njezinu štetu?
    12:00–13:00 Sveta misa u bazilici Presvetoga Trojstva
    14:00–14:45 Panel-rasprava: Treba li se u liturgiji služiti klasičnom i narodnom glazbom, i ako da, kako? Moderatori: D. Wierzejski, W. Sznyk OP. Gosti: B. Matusiak OP, M. Staromiejski, H. Krawczyk, A. Karpowicz-Zbińkowska
    14:45–15:30 J. Kubieniec: Kritička analiza repertoara i izvedbi Zbora Sikstinske kapele
    15:30–16:15 M. Sławecki, Lege Artis: Analiza odabranih skladbi iz pjesmarice „Niepojęta Trójco”
    16:15–16:30 Stanka
    16:30–17:15 A. Karpowicz-Zbińkowska: Idealna liturgijska glazba?
    17:15–18:45 Panel-rasprava: Tko smije skladati liturgijsku glazbu? Moderator: P. Kisiel. Gosti: P. Bębenek, J. Kubieniec, M. Sławecki.

  • O bloku

    Drugi je dan obećavao da će biti vrlo intenzivan, i takav je i bio. Počeli smo rano – za popularno-znanstveni skup – jer je u 8:30 Bartosz Izbicki održao predavanje o „pjevanju naroda”, to jest o tradicionalnom narodnom pjevanju i njegovoj uporabi na misi. Predavanje je ilustrirao mnogim glazbenim primjerima. Njegova se temeljita analiza ponajprije usredotočila na ocrtavanje pitanja koja zahtijevaju promišljanje, istraživanje i rješenje. Upozorio je i na probleme koji traže veću svijest kantora i orguljaša koji se žele služiti tradicionalnim pjevanjima. U drugom je predavanju Rafał Maciejewski orguljašima dao nekoliko praktičnih savjeta koji će im pomoći da svoj posao obavljaju bolje i s većom predanošću. Kao školovani pjevač i aktivni orguljaš mnoge je od njih i sam primijenio i provjerio koji nas približavaju cilju: dubljem znanju, širem repertoaru i napokon tome da vjernici pjevaju. O. Błażej Matusiak OP govorio je o uporabi glazbe velikih majstora u liturgiji. Repertoar stare glazbe – riznica crkvene polifonije – iznimno je bogat, pun bezvremenskih djela koja i danas diraju srca i umove slušatelja. Problem je, međutim, u tome što oblici stare glazbe ne odgovaraju sadašnjem obliku obreda mise. Znatan dio predavanja bio je posvećen protuargumentima razlozima koji se navode za odbacivanje starih djela. Predavač je dokazivao da se djela starih majstora, unatoč teškoćama, mogu uspješno koristiti u liturgiji kakva se danas slavi. Nakon predavanja sastav Collegium Palestrinae izveo je tri kasnorenesansne skladbe di Lassa i Palestrine. Kvaliteta izvedbe učinila je da sudionici ne samo da nisu htjeli odbaciti djela prošlih vremena, nego su ih željeli čuti u liturgiji. Na misi koja je razdvajala dva dijela skupa pjevao je sastav Lege Artis pod ravnanjem Agnieszke Trele-Jochymek, pridruživši se dominikancima koji svaki dan u podne slave misu. Nakon mise i stanke sudjelovali smo u panel-raspravi o uporabi stare glazbe u liturgiji. O. Matusiaku i R. Maciejewskom pridružili su se Antonina Karpowicz-Zbińkowska, Henryk Krawczyk (orguljaš bazilike Presvetoga Trojstva u Krakovu), o. Wojciech Sznyk OP i Daniel Wierzejski, koji je raspravu ne samo vodio vrlo opušteno nego je i produbljivao temu pogođenim i pronicljivim pitanjima.

    Nakon panel-rasprave prešli smo na posljednji dio skupa, posvećen suvremenim pokušajima pronalaženja idealne liturgijske glazbe. Najprije je Jakub Kubieniec predstavio postignuća Zbora Sikstinske kapele. S dosta humora i velikom stručnošću opisao je karakteristične crte pjevanja i repertoara papinskog zbora. Ipak, činilo se da ne misli da je zbor dosegnuo ideal. Zatim je Michał Sławecki dao muzikološku analizu odabranih skladbi iz pjesmarice Niepojęta Trójco. Očekivali smo razornu kritiku jer pjesmarica, unatoč očitom uspjehu, i dalje nailazi na kritike stručnjaka. Ovaj put smo, međutim, bili ugodno iznenađeni. Predavanje je uravnotežilo priznanje našoj publikaciji i kritiku koja se odnosila samo na pojedinačne skladateljske pogreške. Neke od njih – prema predavaču, školovanom skladatelju – mogle bi se opravdati određenom stilizacijom, dok su druge proizlazile iz očitog previda ili pogreške. Tijekom predavanja rekao je nešto što nas je osobito iznenadilo i obradovalo: da bi pjesmarica trebala biti „Biblija svake liturgijske schole”. Analizu skladbi iz pjesmarice ilustrirao je sastav Lege Artis, koji je pjevao i izvorne verzije i one koje je M. Sławecki za predavanje izmijenio. Na kraju smo čuli predavanje Antonine Karpowicz-Zbińkowske, koje su organizatori zamislili kao sažetak skupa. Varšavska teologinja glazbe predstavila je obilježja idealne liturgijske glazbe. Oslanjajući se na djela kardinala Josepha Ratzingera, predložila je rješenja ne toliko praktična koliko teorijska i duhovna. U njezinim smo tezama pronašli izjave koje su nam vrlo bliske i koje su već ciljevi rada našeg centra, kao i teze koje ćemo rado uključiti u svoje poslanje. Posljednja točka programa bila je panel-rasprava o skladanju liturgijske glazbe. Paweł Bębenek nažalost nije mogao doći, ali rasprava je ipak bila vrlo zanimljiva i ne bez kontroverzi. Vodio ju je Paweł Kisiel, kantor bazilike Svete Marije u Krakovu, a sudjelovali su predavači skupa (J. Kubieniec, M. Sławecki, B. Matusiak OP i T. Grabowski OP).