Drugi je dan obećavao da će biti vrlo intenzivan, i takav je i bio. Počeli smo rano – za popularno-znanstveni skup – jer je u 8:30 Bartosz Izbicki održao predavanje o „pjevanju naroda”, to jest o tradicionalnom narodnom pjevanju i njegovoj uporabi na misi. Predavanje je ilustrirao mnogim glazbenim primjerima. Njegova se temeljita analiza ponajprije usredotočila na ocrtavanje pitanja koja zahtijevaju promišljanje, istraživanje i rješenje. Upozorio je i na probleme koji traže veću svijest kantora i orguljaša koji se žele služiti tradicionalnim pjevanjima. U drugom je predavanju Rafał Maciejewski orguljašima dao nekoliko praktičnih savjeta koji će im pomoći da svoj posao obavljaju bolje i s većom predanošću. Kao školovani pjevač i aktivni orguljaš mnoge je od njih i sam primijenio i provjerio koji nas približavaju cilju: dubljem znanju, širem repertoaru i napokon tome da vjernici pjevaju. O. Błażej Matusiak OP govorio je o uporabi glazbe velikih majstora u liturgiji. Repertoar stare glazbe – riznica crkvene polifonije – iznimno je bogat, pun bezvremenskih djela koja i danas diraju srca i umove slušatelja. Problem je, međutim, u tome što oblici stare glazbe ne odgovaraju sadašnjem obliku obreda mise. Znatan dio predavanja bio je posvećen protuargumentima razlozima koji se navode za odbacivanje starih djela. Predavač je dokazivao da se djela starih majstora, unatoč teškoćama, mogu uspješno koristiti u liturgiji kakva se danas slavi. Nakon predavanja sastav Collegium Palestrinae izveo je tri kasnorenesansne skladbe di Lassa i Palestrine. Kvaliteta izvedbe učinila je da sudionici ne samo da nisu htjeli odbaciti djela prošlih vremena, nego su ih željeli čuti u liturgiji. Na misi koja je razdvajala dva dijela skupa pjevao je sastav Lege Artis pod ravnanjem Agnieszke Trele-Jochymek, pridruživši se dominikancima koji svaki dan u podne slave misu. Nakon mise i stanke sudjelovali smo u panel-raspravi o uporabi stare glazbe u liturgiji. O. Matusiaku i R. Maciejewskom pridružili su se Antonina Karpowicz-Zbińkowska, Henryk Krawczyk (orguljaš bazilike Presvetoga Trojstva u Krakovu), o. Wojciech Sznyk OP i Daniel Wierzejski, koji je raspravu ne samo vodio vrlo opušteno nego je i produbljivao temu pogođenim i pronicljivim pitanjima.
Nakon panel-rasprave prešli smo na posljednji dio skupa, posvećen suvremenim pokušajima pronalaženja idealne liturgijske glazbe. Najprije je Jakub Kubieniec predstavio postignuća Zbora Sikstinske kapele. S dosta humora i velikom stručnošću opisao je karakteristične crte pjevanja i repertoara papinskog zbora. Ipak, činilo se da ne misli da je zbor dosegnuo ideal. Zatim je Michał Sławecki dao muzikološku analizu odabranih skladbi iz pjesmarice Niepojęta Trójco. Očekivali smo razornu kritiku jer pjesmarica, unatoč očitom uspjehu, i dalje nailazi na kritike stručnjaka. Ovaj put smo, međutim, bili ugodno iznenađeni. Predavanje je uravnotežilo priznanje našoj publikaciji i kritiku koja se odnosila samo na pojedinačne skladateljske pogreške. Neke od njih – prema predavaču, školovanom skladatelju – mogle bi se opravdati određenom stilizacijom, dok su druge proizlazile iz očitog previda ili pogreške. Tijekom predavanja rekao je nešto što nas je osobito iznenadilo i obradovalo: da bi pjesmarica trebala biti „Biblija svake liturgijske schole”. Analizu skladbi iz pjesmarice ilustrirao je sastav Lege Artis, koji je pjevao i izvorne verzije i one koje je M. Sławecki za predavanje izmijenio. Na kraju smo čuli predavanje Antonine Karpowicz-Zbińkowske, koje su organizatori zamislili kao sažetak skupa. Varšavska teologinja glazbe predstavila je obilježja idealne liturgijske glazbe. Oslanjajući se na djela kardinala Josepha Ratzingera, predložila je rješenja ne toliko praktična koliko teorijska i duhovna. U njezinim smo tezama pronašli izjave koje su nam vrlo bliske i koje su već ciljevi rada našeg centra, kao i teze koje ćemo rado uključiti u svoje poslanje. Posljednja točka programa bila je panel-rasprava o skladanju liturgijske glazbe. Paweł Bębenek nažalost nije mogao doći, ali rasprava je ipak bila vrlo zanimljiva i ne bez kontroverzi. Vodio ju je Paweł Kisiel, kantor bazilike Svete Marije u Krakovu, a sudjelovali su predavači skupa (J. Kubieniec, M. Sławecki, B. Matusiak OP i T. Grabowski OP).